Do usvajanja ovog Zakona, materija nasljednog prava bila je regulisana Zakonom o nasljeđivanju SR BiH iz 1973. godine, zbog čega je postojala potreba za donošenjem novog Zakona koji će na adekvatniji način regulisati ovu materiju. Jedan od bitnih razloga zbog kojeg se pristupilo donošenju novog Zakona o nasljeđivanju je bila potreba da se odredbe ovog zakona usaglase s organizacijom i nadležnostima organa pravosuđa i drugih organa koji se osnivaju u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i da se rastereti pravosuđe u Federaciji Bosne i Hercegovine, a u skladu sa preporukama Evropske komisije. Što se tiče oblasti zakonskon nasljeđivanja, suštinske izmjene odnose se na proširenje kruga nasljednika, odnosno propisuje se da broj nasljednih redova nije ograničen, te je teoretski moguće da se na nasljeđe pozove i četvrti nasljedni red ili čak i dalji preci u daljem nasljednom redu, što bi trebalo smanjiti vjerovatnoću da država nasljedi imovinu bez nasljednika. Značajna izmjena odnosi se na uvrštavanje vanbračnog partnera u krug zakonskih nasljednika, čime se izražava princip jednakosti između bračne i vanbračne zajednice utvrđen Porodičnim zakonom FBiH, što do sada nije bilo dosljedno provedeno u oblasti nasljednog prava. Još jednu novinu predstavlja odredba prema kojoj, ako se svi nasljednici prvog zakonskog nasljednog reda odreknu nasljeđa bračni partner može naslijediti svu imovinu i ne prelazi u drug nasljedni red. Osim toga, uveden je i jedan potpuno novi institut u pravo Federacije BiH, a to je ugovor o nasljeđivanju. U pravilu je ugovor o nasljeđivanju i dalje ništav, ali izuzetno od te zabrane mogu ga zaključiti bračni ili vanbračni partneri, kao i budući bračni partneri sa odloženim dejstvom do zaključenja braka. U konkurenciji sa zakonskim i testamentarnim nasljeđivanjem ovaj osnov pozivanja na nasljeđe ima prednost. Što se tiče samog postupka, značajno je to da se ostavinski postupak pokreće se po službenoj dužnosti kada sud primi smrtovnicu ili izvod iz matične knjige umrlih, a ne po zahtjevu stranaka kao što je to do sada bio slučaj. Također, Zakon predviđa povjeravanje svih nespornih ostavinskih predmeta notarima kao povjerenicima suda.